
Rečenica kojom se završava malograđansko ubeđivanje u nešto prilično neverovatno ili pak nešto strogo poverljivo. Taj "čovek" je po pravilu neko koga sagovornik ne zna. Pri tom, taj čovek je nosilac značajne informacije jer je sticajem okolnosti umešan u događaj o kojem se razglaba.
A: Jel si čuo bre da će da privatizuju EPS?
B: Nisam, otkud ti to?
A: Ma znam, rekao mi čovek.
B: Koji?
A: Ma jedan, ne znaš ga ti.
A: Čuo sam da Ameri bombarduju ovaj Irak samo zbog nafte.
B: Gde si bre čuo?
A: Ma, rekao mi čovek.
A: Mladić se krije u jednom manastiru u srcu Šumadije, al' nemoj nikom da kažeš!
B: Otkud znaš?
A: Rek'o mi jedan čovek.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.
Captain obvious
poznajem tog coveka. +
cista istina...nazalost najcesce vezana za manja mesta...mada svuda se nadje po neki sto zna tog "jednog" coveka:)