
Ljudi na selu svojim životinjama daju razna imena. Bikovima na primer, daju ime Cvetko. Ako ima beleg na čelu. Šaronja, ako je šarenkast. Dobijaju imena i po danu kad su rodjeni: Petko, Nedeljko, Sredko... Kao i po naravi. Miran bik je Mirko, ljuti što se otima, frkće i šiba repom zove se Ljutko. A Reponja. Reponja uopšte nije bik. Taman posla. Reponja je zao čovek. Podao i prefrigan. Takvih se treba kloniti.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
Jedan moj (pra-ujak ili stric, nesto jeste) zvao je svoje pse Ševrija i Biza...
+
Eeee, ni imena bikova nisu što su bila,kod nas u RS-u i FBiH imamo Ronalda,Ronaldinja i još par slavnih imena :) +++