
Genetička sudbinska predodređenost u narodnoj mudrosti Srbije. Odraz klasne pripadnosti u besklasnom društvu gde je budućnost potomka unapred određena profesijom i staležom roditelja. Tek retki se tome odupru i izbore za svoj sopstveni pravac, ali obično uz visoku cenu.
- Zabrinjava me ovaj moj sin.
- Što te zabrinjava? Pa dobar je đak, kulturno dete.
- Jeste, ali hoće da upiše srednju za bravara.
- Pa šta? Dobar zanat, lep.
- Jes' klinac, otac mi bio akademik, ja doktor ekonomije, a on da bude bravar!
- Mdah, a što ti deda bio sreski lopov i obijač nema veze? To što mačka omaci, mora da lovi miševe...
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
de će kruška da padne nego ispod kruške.
padne nekad i truo plod sa zdravog drveta :)
ah, ne mož ga ubiješ kad je tvoje...
uvek možeš da ga prijaviš u vojsku i da se nadaš :)
ahahaha ja probala
ja se još nadam Alchajmeru :)
očekujem te!
hm, zaboravio sam da postoji još jedan dobar razlog...