
Seansa grupnog, kružnog, duvanja jednog zavijutka trave.
- Ponovno negde skitaš, sinko?
- Ma, ćale, ću skočim do Fiće.
- Aaaa... Taj Fića neki dobar dečko. I obrazovan. Onomad sam ga čuo u busu kako priča da je kod njega na rođendanskoj žurci na početku išla Travijata a na kraju Rigoleto.
- Pa, mis'im, ono, ćale... klasika.
- Jeste. Jeste. Klasika... A da neće i večeras da bude tako nešto?
- Ma jok, matori. Večeras ima tekma. Možda samo padne neki Mocart, ako imamo vremena.
- Mocart, a? Bravo, sinko, bravo! Naučio si šta su prave vrednosti!
U nedostatku mesta u Vujaklijinom ili kojem drugom rečniku na internetu postoji mnoštvo sajtova, među njima Vukajlija, gde možete da vidite na kakav sve način ljudi vole da razgovaraju na opšte zgražavanje lingvista. Tako da se tamo može videti da ljudi fejsbukuju, fejsbuče, da im je fejs ubagovao. Ili čak poređenje čuvenog prideva „kul”: kul, kulji, najkulji.
Emisija RTS-a "Oko Magazin · 24. Novembar 2009.
,,Travijata" i ,,Rigoleto". In d pedu!
a sta je rigoleto?
@Mariocar: Šališ se, right?
Travijatu i Rigoleta napisao je italijanski kompozitor Đuzepe Lerdi.
komponovao*
Eheheeheeee
Aferim za komentar!
Djuzepe Verdi, ne Lerdi...
Лерди =)
А Моцарт пре текме, то је обавезно.
+++
A ti lolo, da nisi možda i Ameriku otkrio tako blistavim zapažanjem.
Noćas plus za defku, a sada za komentare. :)