Prijava
  1.    

    Usna harmonika

    Instrument za koji moraš biti pijan da bi ga dobro svirao i svi koji te slušaju, takođe moraju biti pijani, da bi im se svidelo.

  2.    

    usna harmonika

    Sendvič od pola kile leba i još tolko suhovine,obilato zaliven majonezom ili kečapom.Kad razvučeš "mjuzu" zadovoljstvo te prožme od uha do uha (u vidu razmazanog preliva).

  3.    

    Usna harmonika

    Kriška lubenice.

  4.    

    Ušna harmonika

    Uvo nestašnog djeteta.

    - Bako, bako, a zašto su ti tako velike uši?
    - Nisam slušala kad sam bila mala, pa mi ćaća izvuko.

  5.    

    Usna harmonika

    Instrument koji se pravi preciznim direktom u predelu labrnje. Izgled zuba nakon ove intervencije neodoljivo podseća na klasičnu " Dalapu" , samo fali Bata Kanda da raspiči " Užičko" .

  6.    

    Usna harmonika

    Palamar u opuštenom stanju koji je tek ušao u oralnu obradu. Sve ga onako lepo razvlači sa strane.

  7.    

    Usna harmonika

    Nastala od velikog umora, uezeti u obzir da osoba nije imala vodu kraj sebe.

    - Hoćeš da pikamo fudbal kod mene u selu danas?
    - Pa, dokon sam. Tako da, može.
    - Samo, znam da ne radi ni jedna česma tamo, pa, molim te, ponesi vodu neku. Neću da mi se napravi usna harmonika kao prošli put.

  8.    

    Usna harmonika

    Način izvodjenja felacia u Šumadiji.

    -Sviraj mala bila mi je plata! Oću da častim sebe!
    -Dvaes evra!
    -Počinji!

  9.    

    Ušna harmonika

    Crveno i bolno uvo nakon presovanja na tvrdom jastuku.

    Mile, kakve su ti to štrafte po obrazima?
    Ma pusti, naspavo' sam se za medalju. Ne skidam kačket da se ne vidi da imam i harmoniku na glavi.

  10.    

    Usna harmonika

    Muzički instrument često zastupljen u vesternima.
    .........Dok vreo vetar nosi prašinu i kotrljajuću travu, Čarls Bronson svira usnu harmoniku.To su tužni i melanhonlični tonovi, dokaz da kaubojčine i revolveraši imaju dušu. Ispod grube spoljašnjosti, krije se nežna osećajna duša, koja živi `život koji nije birala sama`. Kada pobije pomahnitale Meksikance(ili Indijance, ili lokalnog šerifa i njegove pavijane) i vrati mir u mali gradić, on sam na svom konju jaše u zalazak crvenog sunca. Dok sunce zalazi iza ruba prerije, on vadi svoju harmoniku i svira tužnu pesmu...Težak je život putujećeg dobročinitelja, tako je puno protivnika, a tako malo sledbenika... Ali on se ne nalazi više nigde i luta od grada do grada kroz beskrajne savane i pustinje. Spava sa kojotima i zvečarkama češće nego sa ženama(a i pored njih se ne smiruje, jer on sanja jednu davnu nikad prežaljenu ljubav). Ne boji se smrti jer joj je mnogo puta izmakao...Uz sve to, on tako divno svira usnu harmoniku....

    Do mojega! Pravi kauboji su bili sirovinčine i džiberdžine. Kada bi doterali stoku do grada, onda bi išli da se napiju, kockaju, ili kurvaju...zarasli u smrdljive brade, požutelih duvanskih brkova, spaljeni suncem, spičkali(izgubili na pokeru) bi godišnju zaradu za jedno veče. A onda bi prosto otimali od onih koji nisu sve potrošili u lokalnoj kući poroka...U stvarnosti, onaj kul usamljeni revolveraš, ne bi preživeo ni tri dana, među ovakvim ološem...Ali svi mi volimo Šejna više nego prave kauboje...Bože moj, kako film ume da bude lepši od stvarnosti...Na filmu i kauboji su kul. Kod nas ih zovu stočari...Eto kakav filmski efekat ostavlja usna harmonika...