
Критика, у виду мантре, која се понавља за свакога ко се икада, не дај Боже, понови било чиме. Најзанимљивије је то, што ово никада не набацују на нос људи који заиста живе на доњој граници сиромаштва.
- Аууу, Сава иде у Египат, боле га уво, а народ нема шта да једе...
- Вид` ове сва се дотерала, ко ли јој то плаћа, Сунце да јој јебем, светли као јелка од накита, а народ нема шта да једе...
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
To su cesto govorili mojoj materi.
hahaha,e,vala,bas!
Svaka ti cast...
+++++
,,Pa jebem ih u usta, podigli pumpu na svakih 100 metara, a narod nema leba da jede", reče mladić od dvadesetak leta vozeći fiata punta.
Eee, meni to govore kad setam psa... "Ti hranis to kuciste, a narod nema leba da jede..."
+
Јао веровала или не управо сам имала ту сцену сада, кад сам изашла испред зграде да нахраним неке луталице.
Mojoj majci uvek govore da je bolje da seta dete nego psa!
Meni to govore kad me vide s hrpom knjiga...
Ne znaju da ih uglavnom kradem.