
Biti dete(opet) je san svakog odraslog čoveka,boli te uvo,svi ti titraju,daju ti sve na tacnu,igraš se autićima...
Jednostavno užživaš,na žalost ima ljudi koji u svom detinjstvu nisu imali prilike za tako nešto,a opet sa druge strane imaš i dece koja imaju 9 godina ne znaju prdnuti niti nabrojati gde su šuplji a znaju koliko kubika ima yamaha r1 i jedva čekaju da odrastu. Ono čega se rado setiš su razni izrazi iz detinjstva kao recimo:
tratkor,jorgut,brezobrazan,parcov,kutipatilo,ligračke itd...
nema sveta ni planete,gde ne može stići dete,jer sve dečje staze vode od igre do slobooode....
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
+