
''Ljubitelji sarme'' (naravno oni pod znacima navoda) su oni koji pričaju o sarmi kao da ne mogu bez nje a onda kada se ona postavi za trpezu oni natovare par komada u tanjir, skinu kupus i jedu samo mleveno meso koje je uglavnom unutra (ili pirinač ako je sarma posna) .
Na slavi :
1: Jaoooo brate jebeš ovu čorbu, daj odmah sarmu da jedemo kao ljudi.
2: Evo samo za tebe sarma brate.
(Stavlja 3 sarme u tanjir, skida kupus, stavlja ga pored tanjira i kreće da jede fil)
2: Šta radiš to bre?
1: Kako šta radim, pa jedem sarmu.
2: Pa što odvajaš taj kupus sa strane?
1: Ma brate ne volim kupus nešto da jedem, ali zato sarmu trsim.
Porodični ručak :
Baba: Evo sarme za moje unuke.
Unuk 1: Jao baba, tvoja sarma je uvek najbolja.
Unuk 2: Ima da pojedem 10 komada, samo prvo kupus da skinem, to mi se uopšte ne sviđa.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.