
Međ' običnim življem vlada verovanje da bića sa naočarima poseduju neverovatne količine znanja. Na prvi pogled sasvim obični ljudi, ali u trenutku kada stave đozluke dešava se neverovatna promena: u očima okoline postaju hodajuće enciklopedije koje lutaju ovim svetom, vođeni željom da svoje enormno znanje stave u službu običnih smrtnika, rešavajući njihova pitanja i probleme.
5 minuta pre početka popravnog u avgustu
L: Jesi učio nešto?
M: Ništa. Nisam pipnuo. Nisam čak ni puškice spremio. Ti?
L: Ma ni ja. Najebasmo koliko vidim.
M: Nismo još, vidi!
L: Naočarac! Sešćemo iza njega, garantujem da sve zna, vidi ga, neki naučnik 100%!
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
Pun znanja, i došao u avgustu haha, džabe se nadali ...
plus +
+ zbog avgusta :)
veliki +
fala svima
Ја такве зовем "атомски физичар". :Д +
Ovako ja, naočare kad moram da izgledam baš pametno i ozbiljno. lololo
Bravo, Gavrice, evo ti plus. :) ++
fala sreto,mesečka...
Ja sam prvi u selo koji je ikada imao naočare. Hteli da me pojedu od ljubomora.
Varka, varka. +
ja tek sad videh komentar.fala dushe
ima istine u ovome +++