
Osobe od čijih reči bukvalno ne možeš da pobegneš, nakon što si već na sve verbalne i fizičke načine pokušao da ih ućutkaš.
Oni koji te hladnokrvo prate po stanu/kući/faksu da ti završe svoju započetu bujicu misli i zbog kojih se osećaš kao u zatečen u horor filmu-srljaš, trčkaraš i saplićeš se o stvari sa prestravljenim izrazom lica uz poklike: "Prekini, Molim te!" i "Ne mogu više da slušam tvoj glas!", dok oni iza tebe hodaju sigurno i smireno, savim polako i ne prestaju da govore.
Neredak opis svađe sa suprotnim polom uz vrlo objektivan osećaj da rasprava traje satima.
U mojoj kući je savim uobičajna pojava da ti neko stoji ispred WC-a dok si ti unutra i drži govor, bilo da ti prepričava doživljaj ili izlaže svoj argument u raspravi.
Nikada nisam mogla mojima da objasnim zašto je to nenormalno.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
jaaooo,danas sam srela jednu...priča bez da uzima vazduh +++
Hahahah na prvu rečenicu sam dala +
meni od ovakvih ljudi ponekad dođe da počnem da plačem,a najgore kad me pita :"šta ti je,što me tako gledaš?"
Е, као мој брат. Човече, одем да се туширам а он испред врата арлауче - "Е, и тако ја и овај..." Јбт! +++
Kosmopolita, meni je bolje kad na "ne zanima me" ili "prekini, molim te" kažu "samo da ti kažem!". Pa upravo to ne želim!