Prijava
  1.    

    Ocena ne čini čoveka

    Da li neko pamti sastave iz srpskog u osnovnoj školi koji su dobijali odlične ocene?
    Ja ne. To su uglavnom pisanije u kojima najbolji đaci ređaju metafore, epitete i kontraste do besvesti, a sadržaj uglavnom bude krajnje nezanimljiv. Ali, uvek se nađe neki propalitet koji ima veću ocenu od dvojke samo iz fizičkog, pa napiše remek-delo koje će ceo razred pamtiti zauvek. Iako je dobio keca...

    15 godina male mature. Prisećamo se budalaština iz osnovne i neko pomene Čedu Nosa.
    - Joooj, pa što nije došao, mamicu mu...sećate se onog njegovog rada iz sedmog razreda?
    - Ufff...haha, kako ono beše, jebote...
    - Pazi ovako - tema je bila "Maj u našem gradu." I kralj je napisao ovako:

    Maj je stigao u naš grad. Ja volim maj.
    U maju je prvi maj. U maju je drugi maj.
    U maju se sankam, u maju se sigram.
    U maju sve raste, pa čak i moj nos.

    - Aaaaahahhaaa!! Kakav car, hahaha....
    - Kad nisam umro tad, ludak ludi..što ga nema, baš mi nedostaje budala...
    - E, a šta je sa Brankom, čuje li se šta za njega?
    - Ma završio fiziku, pa zapalio u inostranstvo, sad kao predaje na nekom univerzitetu, jebem li ga...
    - Džaba mu, uvek je bio mentol.....ali bre, u maju se sankam, haha....