
Trenutak u kojem brane ćutanja puknu i bujica reči devastira sve.
- E, a gde si ti sad?
- Ćuti, u kupatilu sam. Pobegla sam da mogu na miru telefonirati.
- Crna Draginja, od koga bežiš?
- Ma, ubi me ovo dete, ide za mnom i ne začepa. A kad se setim koliko sam mu puta rekla "reci ma-ma", a on ni da bekne.
- Još si ga vodila i kod somatopeda, hihihih.
- Mislila sam da je mutav, al' kad je otčepio, ne moš ga zaustviti. Probi mi uši "mama, mama, mama, mama, mama" vasceli dan. Evo ga stoji ispred vrata WC-a i blebeće.
U nedostatku mesta u Vujaklijinom ili kojem drugom rečniku na internetu postoji mnoštvo sajtova, među njima Vukajlija, gde možete da vidite na kakav sve način ljudi vole da razgovaraju na opšte zgražavanje lingvista. Tako da se tamo može videti da ljudi fejsbukuju, fejsbuče, da im je fejs ubagovao. Ili čak poređenje čuvenog prideva „kul”: kul, kulji, najkulji.
Emisija RTS-a "Oko Magazin · 24. Novembar 2009.
Porodičan čovek, dakle? +
Минус на родитеље којима су деца терет, поготово мала.
To, Meri, ako si ti tako doživela definiciju je tvoja stvar.
Па наравно.
Može, fin sleng. +
Fino+
Može biti i dosadno, a i slatko. Još kad krene da dohvata stvari, propast :)
Kontam da bi ovde bolje legao neki malo drugaciji primer. Npr:
- Sta to bi juče?
- Ne pitaj. Znas kako ona uvek ćuti, smeska se i klima glavom.
- Nikad joj glasa nisam čuo.
- E pa, juče je malko popila više. E kad je očepila... Od kulina bana.
Tako i ja.
Jedan primer je dovoljan.