
Internet sajt namjenjen trgovini. Katalog u elektronskoj formi. Svijet kupoprodaje kako se samoproklamovao. Meka naših gastarbajtera koji marljivo skupljaju polovnu robu po stranjskim zemljama pa navlače ovamo i to prodaju, od kantica u kojima je bila boja do veš mašina, plazma televizora i ostalog. Na njemu možete naći sve i svašta samo ako imate para, počev od trotineta do Neđe Kostića privezanog za radijator u kožnim gaćama u vunenim čarapama kako pjeva „gazdarice moja na kaficu svrati...“ Ipak šanse da nešto pazarite ovim putem i nisu velike, jer je kvantitet išao na uštrb kvaliteta pa morate dobro da kopate da bi našli nešto po volji.
Osvanuo je divan, sunčan dan, pa je državna firma morala da trpi. Javio sam kumu gdje ćemo na kavu, on već danima traži auto da kupi, pa da vidim je l' našao štogod interesantno...Kum je došao k'o otkuvan nakon teške noći provedene, što za šankom, što za kompjuterom...
-Kume naš'o sam ga na PIK-u , BMW 2500 hiljade kubika, 194 konja, sređen, skockan, k'o balerina, to gužva asfalt kad ga poćeraš. 7000 maraka.
-Da nije malo puno kume, koliko to troši, kakav je za održavanje i to...
-Ma daj mi sad dok sam mlad, ima da dijelim brojeve kokama da ih plodim, i to redne brojeve. Zovi ekipu da idemo u Zencu, odlučio sam, kupujem.
Dok dlanoom o dlan, ekipa spremna na ekskurziju ispijala je kavu za puta, ponijeli smo i navigaciju da se kojim slučajem ne izgubimo.Plan o napadanju i spuštanju cijene je već odavno usvojen.
Krenuli smo, Jajce je veoma blizu, i to smo iskoristili za pauzu, idemo da uživamo, kakva je kriza, ove godine necemo moći na more i onaj jedan dan. Međutim, skontali samo da ima još dosta da se ide do Zence, a i navigacija nam je otkazala, izgleda da nas satelit snima samo kad treba bombardovati majku im jebem okupatorsku.
Put će biti dug, Pop dodaje gas, stari vuk na autostradi...Gradovi su počeli da se nižu jedan za drugim i mi smo se osjećali kao da idemo na ekskurziju u Divčibare. Na cd-u pjesma „Stari vuk“ , vanvremenski hit Bore Drljače, a mi upravo prolazimo kroz Travnik i najveću pažnju mi odvlači ogromni bilbord „Bodljevina bikova, spektakl, RONALDO vs BRIZONJA! Samo za vas, bez nje se ne može- ĆANA!“
Nakon dva i po sata, najzad, tabla- Zenca! Poveli smo i jednog druga koji je bio par puta u Zenci da se ne bi izgubili. Nazovemo lika, dogovorimo sastanak kod neke pumpe.
-Sve u redu , kolega zna gdje se nalazi, brzo ćemo tamo...
Kurac, kolega nije imao veze gdje se nalazi, ni on ni pumpa , uspio je čak da promaši i autoput i da nas odvede u grad, kružili nekoliko krugova i stali kraj neke bolnice. Javili se čovjeku i on je dotjerao mašinu.
Bolje da nije dogonio. Ono je katastrofa. Da ne kudim čovjeka jer se vidi da je dobričina neka, ali i Saša Matić bi vidio da ono ne valja. Jasno je bilo da od kupovine nema ništa, pa je čovjek bio ljubazan da nas provede i da nas upozna sa gradom na Bosni. Rijeci. Kao i obično , kad se izađe iz svoje rupe,prvo ti na pamet padne : „A koliko pičaka ima u ovom gradu, sunce te jebalo“. Al' još jedna stvar mi je zapala za oko, ono kad umotaj žene u one feredže, e, to je pravo, to ću i ja svojoj uvesti, a ne da mi se narod ibrati kolike sise ima, kakvu guzicu, da zidari sa obližnje skele ne padaju kad se popne da očisti prozorče, umotati i zdravo. K'o beduina. Sjeli smo da popijemo po jednu. Naglasak im je čudan, i nama smiješan pa smo nekoliko puta konobara zamolili da nam ponovi cijenu nekoliko sarajevskih piva samo zato što on viče „Ćetrnaest“, ali dobro, obišli smo i dom BH Zmajeva, Dijamanta i ostalih fudbalskih čarobnjaka koji ponosno oru po Bilinom polju. Uspjeli smo u Konzumu i da izgubimo jednog člana posade, koji se pravdao da je k'o krme u Tehranu. Ljudi su normalni, izgleda da su im samo političari iz Gornje Maoče.Valjalo je nazad, zahvalili smo se na gostomrimstvu i razgulili kući.
Odlučili smo se za povratak preko Doboja, malo je dalje. Ispalo je da nam je bliže Subotica od Doboja, koliko smo išli, pa onda lijevo odvajanje prema Tesliću, i lagano kući, od kafane do kafane, malo na pumpe pa su pomislili da ih oćemo pljačkamo. Odmorili u kafani , iznenađeni ljepotom konobarice, i najzad nakon dvanaes sati putešestvija stigli u našu Vukojebinu.Ova trojica nayad su se zalijepili jedan za drugog, jebali su majku i PIKU i Zenci i Doboju kud smo i krenuli.Popili i tu po jednu predzadnju, sredili utiske. Konstatovali da smo obišli pola države. I zapjevali „Zenca bluz“.
Novootkriveni energetski patogen, uzročnik polno prenosivih boleština preko vibrirajućih igračkica i njihovog baterijskog libida.
Rečenica koju ćete čuti od brižnih skijaša sa žičare ako padnete za vreme skijanja na Jahorini i ostalim skijalištima u BiH.
Reči bez kojih u današnje vreme na Balkanu nije moguće voditi normalan razgovor.
Ma važi da je bolje. Čuj rob da budem pre nekog igrača tipa fudbalskog, vrste bogatog. Drogba izgledom možda malo podseća na roba, ali se tu svaka sličnost završava.
Bolje da ličim na roba nego da jesam!
Bosanski nacin da se nekom jednostavno kaze "dobar dan" i da taj neko isto odgovori.
"...ali znam tebe". Omiljena uzrečica onih koji pate od halo efekta, tj. na osnovu prethodnog iskustva imaju (negativne) predrasude o nekoj osobi.
Keva: Jesi stigao? Ček, šta je to... Opet si pušio?
Sin: Nisam, kevo, šta ti je!?
Keva: Što se osećaš na duvan!?
Sin: Bio u kafiću sa ortacima, tamo se puši, pa mi je garderoba povukla smrad...
Keva: Ma ne znam ja rimskog papu. Hajde lepo mi reci, šta ti to treba!? Onomad kad sam te videla, umalo me šlog nije strefio.
Sin: AMAN! Nisam pušio, ne prija mi duvan. Tada sam jedini put u životu zapalio, jer sam bio pijan, plus hteo sam da probam, i to je to!
Keva: ... danas ako pušiš, jednog dana ćeš preći na heroin...
Sin: E, hajde ćao!
U nižim razredima osnovne škole, to je veliki događaj zato što si prvi put bez mame i tate, sam, u sobi sa još 3 drugara istog pola. Poenta je pobediti na maskenbalu za šaljivdžije, miss za lepotane, kvizu za pametnice. Obići ćeš Srbiju, posetiti crkve, i kupiti svoj bližoj i daljoj rodbini poklon na kome će pisati ime mesta na kom si bio. I naravno kupićeš halo karticu ( u moje vreme nismo svi imali mobilne) da se javiš mami, tati, baki , deki...
U višim razredima osnovne i srednjoj školi, ekskurzija je mesto za prvo i stoto alkoholisanje, sex, ljubav, ne znaš ni gde si bio, ni šta si radio, tj ne sećaš se. Kupićeš ortaku nešto, ako pre toga nisi spičkao pare na alkohol i kurve. Mobilni će ti biti isključen, ne postojiš tih nedelju dana ni za koga! Događaj gde ljudi i profesori prvi put upoznaju kakav si ti u stvari. Najlepši događaj tokom celog tvog školovanja :)
Mama: Milo moje čedo , kako je bilo?
Pera(III razred o.š. , upravo došao sa ekskurzije sa Tare): Mama osvojio sam 2. mesto na maskenbalu, glupi Mita je bio 1. a nije ni ličio na policajca, kupio sam tebi, tati, bati, baki i deki ovu šolju, a tetki, ujni, komšiji i Miki automehaničaru ovu pepeljaru. Bili smo tamo u onom etno selu i onda...
Mama: Divno ...
Nakon 9 godina...
Mama: I sine kako je bilo, šta ste videli?
Pera(II razred srednje škole, došao upravo sa ekskurzije u Grčkoj): Gde?
Mama:Pa na ekskurziji Petre..
Pera: a.. pa ekstra je bilo.. baš... ono.. videli smo neki kamen.. i ja sam video rozog slona jedno veče... A Djole kaže da je to od onog.. ma odoh ja da spavam kevo, vidimo se za dva dana...
Mama: . . .
Opšteprihvaćen odgovor na pitanje "Halo, ko je to" .
-Halo, Pero,`esi ti ?
-Jesam, jesam, a ko je to?
-Ma, ja sam bre Pero!
Једини трезан лик са журке коме је задатак да оне олешене уноси у кућу као бадњак.
Kad nakon masturbacije, kao postkoitalnu cigaretu zapališ elektronski cigar.
Последње речи истраживача беле пути у ДР Конгу, ухваћеног и стављеног у лонац од стране Канибала.
Hitne službe koje će nam uvek priteći u pomoć ako procene da je to zaista neophodno.
92 (milicija)
Halo. Molim vas pomozite mi. Muž me je istukao. Bojim se da će da me ubije.
Pandur: Da li imate vidne povrede?
Ne. Šamarao me je.
Pandur: Pa to je vaša reč protiv njegove. Zovite nas kada budete imali vidne povrede. (tutu)
---------------------------------------------------------------------------
93(vatrogasci)
Halo. Mislim da od komšije izbija neki dim.
Vatrogasac: Pa jel izbija il ne izbija?
Ne znam. Iznad mene je, a ne otvara vrata.
Vatrogasac: Zovite kad budete sigurni. (tutu)
---------------------------------------------------------------------------
94 (hitna pomoć)
Da li bi ste mogli da dodjete kod mene. Mom ocu je pozlilo.
Ne može da diše i ima visok pritisak.
Dr. Koliko ima godina?
65
Dr. Dajte mu jedan bromazepam i biće dobro. (tutu)
---------------------------------------------------------------------------
Epilog: smrt, smrt, smrt
Na pitanje: „Ko je bio Mocart?“ duhoviti posetioci internet sajta Vukajlija, rečnik slenga, odgovaraju: „Svestrana ličnost. Čovek koji je komponovao muziku za Nokiu. Inače, bio je poslastičar i izmislio je Mozzart kugle. A voleo je i da se kladi...“
Danas · 06. Novembar 2008.