Prijava
  1.    

    Dabogda ih na lekove trošio

    Najčešća kletva namenjena osobi koja nije htjela da pozajmi pare,a znali smo da ih ima.

    -Pozajmitelj: E kume, imaš li jedno pet soma, kladio sam se sa Perom kamatašem, znaš da će me ubiti ako mu ih odmah ne donesem.Evo setih se da si taman napravio onu novu zgradu u centru.
    -Davalac: Kume dao bih ja tebi i sto soma al treba žena da mi ide kod ovog novog francuskog masera, sin mi je tržio ajfon tako da ti stvarno nemam.
    -Pozajmitelj: nema veze kume znam da bi mi dao ako bi mi zatrebale
    -Davalac: ti znaš da sam uvek tu za tebe
    -Pozajmitelj: (spušta slušalicu) e pičke lažljive ima i deset puta više no ne da. Dabogda ih na lekove trošio

  2.    

    Ne moraju da znaju bas svi

    Znaju svi.
    Ortak se raspricao ili jos gore keva. Steta je vec nanesena, ne mozes da ispravis ili da se toj osobi najebes milosne majke ali mu bar skrenes paznju tim recima.

    -keva: moj Djokica, ljubi ga mama u kure do devete godine piskio u gace, jedva ga odvikosmo dusa mamina
    -Djordje: Dobro mama ne moraju da znaju bas svi!

    -ortak pred celim drustvom: Znaci Djordje majmuncina skinuo cega na sred paba i onako pijan se slikao sa svima u lokalu, a kurcic mu se skupio ko rosa na lesniku...
    -Djordje: Znas da se napijem kad slusam Kikija Lesandrica! Svi su videli slike, cale me se odrekao a ona debela komsinica me cudno gleda! Ne moraju da znaju bas svi!

  3.    

    Ponavljanje fore 100x kako bi je svi čuli

    Veoma iritantna pojava, obično su glavni krivci za njeno postojanje osobe koje nemaju često momente duhovitosti, ali zato kada, po svojoj slobodnoj proceni, zaključe da su uspeli da smisle neku supercool foru, šaljiv odgovor na neko pitanje i sl. obavezno sledi pokušaj dovodjenja popularnosti njihove fore na nivo popularnosti opštepoznatog (sada, već potpuno izlizanog) zajeba sa ONIM brojem. Taj pokušaj se sastoji u glasnom ponavljanju "fore" kako bi je čuli i prolaznici koji nisu ni uključeni u razgovor i ponovnim prepričavanjem svakoj osobi u društvu za koju se proceni da je možda nije čula, toliko puta da normalnim ljudima postane žao ako su se i blago osmehnuli kad su je čuli prvi put.

  4.    

    A koliko je ovaj?

    Bezvezno pitanje jajare od kupca kad uđe u prodavnicu pri nalaženju produkta koji ga interesuje. Iako je cena istaknuta, i ime artikla je čitko napisano, on mora da pita u nadi da će uštedeti novac, iako mu je novčanik pun deviza.

    K- kupac
    P- prodavac

    K: Dobar dan.
    P: Dobar dan, izvolite.
    K: Ja bih samo da pogledam.
    P: Slobodno.
    K: Hm, koliko su ti ovi Compact Ce-deji?
    P: Pa, piše vam cena tu, 12 dinara komad(U sebi:''k'o zec'').
    K: Hm, samo sekund da pogledam ja to bolje.
    P: Samo napred.
    K: Aha, ovo su CD-R, zanima me, imate li CD+R.
    P:Trenutno nemamo CD+R, stižu sutra.
    K: Lepo, ondak mi dajte 100 komada ovih.
    P: Dobro, znači, to vam dođe oko 1200 dinara.
    K: Oko 1200 dinara ili okruglo?
    P: Okruglo.
    K: (Vadi novčanik pun deviza i ispada mu VISA ELECTRON) Samo sekund.
    P: Važi, važi.
    K: (Vraća kreditnu karticu u novčanik i vadi 20 evra) Evo.
    P: (Jebem ti život, ostaću bes sitniša da vraćam kusur)Samo sekund da proverim kurs evra.
    K: Važi, važi, ne žurim ja nigde.
    P: (Vraća kusur) Izvolite.
    K: Hvala, samo još nešto da pogledam.
    p: Slobodno.
    K: (Uzima miša u ruke)A koliko je ovaj miš?
    P: (U sebi: ''ovaj nije normalan'')Imate tu cenu zalepljenu.
    K: (Začuđeno pita) OVO?
    P: Da, da, to.
    K: A šta, nema nikakvog popusta?
    P: Pa nema, taj miš vam je 500 dinara otkako je izašao na tržište.
    K: E, šteta, moraću da odem kod burazera da uzmem po nabavnoj ceni od 450 dinara. Ništa mali, hvala ti.
    P: (U sebi: ''Teraj se u kurac'')Doviđenja.

  5.    

    Koliko je to malo?

    Pitanje koje ti u 99% slučajeva postavi roditelj kada ga zamoliš da ti da malo para!

  6.    

    Koliko je sati

    Odlazak u najavi.
    Naizgled bezazleno pitanje čiji odgovor, kakav god da je, služi autoru kao odlična osnova za napuštanje tadašnje lokacije.

    -E eno dolazi Mile napokon!
    -Gde!?
    -Eno ga kod trafike.
    -Vidi stvarno, a koliko je sati?
    -15 do 7.
    -E brate jebiga, moram da idem, neću da propustim slagalicu. Pozdrav.

    -I tako ti ja brate, završim tu malu...
    -Hehe. šalu na stranu koliko je sati?
    -Ima pola 2.
    -Au brate kasno je, idem ja.

    E koliko je sati?
    -Pa, ima...
    -E ajde vidimo se, čeka me keva, moram kući.

  7.    

    Koliko je to u markama?

    Pitanje koje postavlja osoba koja je zaostala u vremenu i prostoru. Navija i dalje za Oblić. Pali filer 57 jer ga je motanje duvana smorilo. Čuo je samo za fiksni telefon, u fazonu je da ne mere bez kabla.
    Tako reći reći ne zna put do 21. veka.

    -Danas gledamo Mićo i ja nekog lika na aparatima, uzeo dvajes soma, sa sto kinti. Kupio neki ajfon vratio se posle, i iz sprdnje ubaci Teslu, i stavi sve na šesticu, i uleti mu i to. Ode kasnije na tombolu, i dobio neku super-ultra-bonus-bingo. Kupio car Don Perinjon, polivao se, lik se sprdao znači.
    -Aha. A reci ti meni kol'ko je to u markama?
    .
    .
    .

  8.    

    Pobili smo ih kao na Šumatovac

    Sintagma koja se često koristi kada se žele pokazati ubedljiva pobeda nad nekim!
    Nastala nakon istoimene bitke u Srpsko-turskom ratu u kome je srpska vojska do nogu potukla tursku.

    - I kako je bilo?
    - Ma pobilli smo ih kao na Šumatovac!

  9.    

    Svi putevi vode u kafic

    Zimi se ova pojava najbolje poznaje.Kad stignete do fakulteta a svi tragovi jasno pokazuju da su svi u kaficu iza,a niko na samom faxu,vi sledite iste jer svi putevi vode u kafic/raj.

  10.    

    Ne znam šta mi je danas (bilo)

    Izgovor svake domaćice kojoj ručak/kolač nije uspeo. Neuspešan pokušaj da se izvuče iz nezgodne situacije.

    - Šta je ovo?
    - Paa,... ovajjj... to bi trebalo da je ručak dragi. :izraz lica ne-zna-da-l'-da-se-smeje-ili-da-plače:
    - To ručak?! Ako su pomije ručak onda sam ja svinja.
    - Sve sam sjebala i ručak i kolače i, i, i, ja stvarno ne znam šta mi je danas.
    - Ajde, smiri se. Dođi, svakom može da se desi da ne zna da kuva. Dodaj mi telefon, naručićemo pizzu iz kumove pekare. Halo, dobar dan, dve kaprićoze i tri knjižice sa receptima koje besplatno delite, ova moja je ponovo zasrala ručak.

  11.    

    Ko da ih je Prosinečki uigravao zimus

    Izuzetno neorganizovana grupa građevinskih radnika skupljena s koca i konopca.

    - Daj de mi koji čava, da prefatim pajantu.
    - Koje 'oćeš majstore?
    - Ne zajebavaj nego davaj, ne merem visiti ođe cijeli dan. Njesam 'tica, neg' čo'ek.
    - Abe majstore, nesam te ništa razumeja. Koje 'oćeš?
    - Čavle, da prikujem ovo govno ođe. Prikujem ti ga gospođi, ako si oženjen...
    - Aaaaaaaaaa, ekseri 'oćeš. Pa tako vikaj, po srpski da te ceo svet razumeje.

  12.    

    A evro koliko je?

    Pitanje kojim jasno stavljamo do znanja subjektu da nas baš boli za njegovo izlaganje.

    - ...I tako ti pričam, sve u svemu, Anandi se udade za Breda Pita na kraju!
    - EJ?!
    - Da brate, nevera, a?
    - kako ne, a evro koliko je ovih dana, si upućen?

  13.    
  14.    

    Sa koliko da te počastim?

    Pitanje posle koga sledi kazna u vidu macole ili šamara. Jednog ili više komada, to je na pitanom da odluči.

    Naime, u crtanom filmu Duško pita nekog lika, ne sećam se više koga, "sa koliko da te počastim, jednu ili dve?". Pitanje se šatro odnosi na kocke šećera, ali kad ovaj odgovori "bolje dve, bolje dve" Duško odnekud vadi macolu, onu veliku za razbijanje zidova, i lupi ga dva puta po glavi. Možda nije ni Duško, možda je Pera. Detlić.

    Jebem li ga, sad bi valjalo neko da me počasti sa dve, možda bih se setio.

    - Tata, danas Blagoje u školi krenuo na fizičkom da skida gaće drugarima, ono povlači trenerku i ja mu se pridružio i ono svi se smejali i na kraju ja u brzini, nisam ni video povuko Jeleni i sinulo joj dupe i onda me učiteljica upisala i ovo da potpišeš što sam uradio da si pročitao.
    - Blagoju si se pridružio?
    - Pa to mi najbolji drug.
    - Sa koliko da te počastim?

  15.    

    koliko je dovoljno?

    pitanje koje se postavlja:
    devojci
    zeni
    politicarima koji nas kradu
    privatnicima koji nas kradu
    eu koja postavlja nove i nove uslove
    .....

    molio bih da dodate ako jos znadete

  16.    

    Je l' bilo nešto?

    Gotovo neizbežno pitanje u dijalogu imeđu dva ortaka koji su se poslednji put videli pre nego što se onaj kojem je upućeno izgubio u nepoznatom pravcu sa osobom ženskog pola. Početak klasičnog muškog razgovora, pitanje koje će uslediti pre "E, gde si" pozdrava uz neobavezno rukovanje, aludirajući na to da li je rođeni uspeo okvasi svoj cenjeni kurac u međunožju manje bitne cave još manje bitnijeg imena.

    Pokušaj dolaska do željene informacije iz prve ruke, jer je prosečan Homo sapiens klasično njuškalo sa fetišem zabadanja nosa u tuđi život, a imajući u vidu da se ćaskanje vodi između dve jedinke sa testisima, šanse da se skrene sa glavne teme u pravcu razgovora da li dotična ima brata ili sestru, gde živi i koju školu pohađa su ravne šansama da se Mirko Alvirović zajebe kod glavne okretnice u Solunu na povratku za Beograd.

    Nakon nekoliko "Konju jedan!" i pitanja "Što nisi?" ako je odgovor negativan, ili "Bravo care!" i "To je moj čovek!" uz blaženi osmeh i par tapšanja po ramenu u slučaju pozitivnog, nastavljaju se standardne dnevne aktivnosti. Pivo, kikiriki, novi PES i rasprava ko će igrati na džojstiku, a ko na tastaturi.

    - Jesi poneo film?
    - Jesam, nego, je l' bilo nešto sinoć sa onom plavom?
    - E, nije, jebiga. Taman sam je doveo gajbi, pustio HIM i u tom trenutku upada ćale u gaćama u fazonu "Gasi te sekte, ne mogu da spavam, nećeš ti sutra na gradilište!" Ova se pokupila i otišla.
    - Što nisi lepo pustio nekog Željka? Ništa ne znaš, budalo jedna.

  17.    

    Je l to bilo 6 ili 9?

    Večno pitanje roditelja kada koristite fiksni telefon.

    - Je li sine, koliko ti to brojeva okrenu, 6 ili 9? Nemoj da mi mobilni tu zoveš i račun da mi nabijaš, ako nešto trebaš sa fiksnog to samo lokalno jeftino je.
    I polako tamo, posmatram ja tebe koliko puta okrećeš taj kolut.

  18.    

    Koliko je to para ?

    Utvrđivanje cene. Pitanje nakon kojeg obično sledi davanje mita. Svrha pitanja je da se sa proseravanja i praznih priča pređe na konkretne stvari. Jer obe strane se veoma dobro poznaju tako da nema potrebe za lažnim moralisanjem i patetikom.

    - Dobro veče, vozačku i saobraćajnu...
    :pruža vozačku i saobraćajnu:
    - Prošli ste kroz crveno, niste vezali pojas i u vidno ste alkoholisanom stanju... Bojim se da ću mor...
    - Slušaj sinak, da se mi ne prenemažemo, koliko je to para?!!
    - 20 evra i nikad vas nisam video...
    :daje 20 evra:
    - Aj uzdravlje...
    ----------------------------------------------------------------------------------------------------
    - Imam dečkaa!!!
    - Nemoj da me ložiš bre, koliko je to para?!!
    - 50 evra i možeš da skačeš na mene sa ormana?!!
    - Dogovoreno...

  19.    

    Kad sam poslednji put vidio, tu je bilo!

    Poslednja rečenica koju izgovorimo prije nego što shvatimo da smo nešto izgubili.

    -Šta je ovo, što neće da uđe, poslednji put kad sam arčio, tu je bila!
    -Srećo, ja ustvari nisam Dejana, nego Dejan. Probaj koji centimetar više.

  20.    

    Bolesno koliko je dobro

    Krajnji nivo komparacije prideva dobro.