
Ruralna legenda se dešava na selu, a pošto je selo malo, glavni junak legende nije "drug od druga momka s kojim idem na faks", već živ čovek sa imenom i prezimenom, čak znaš i gde mu je kuća. Za razliku od urbanih legendi, gde druga od druga pitaju panduri da li i kod kuće tako sedi na trafici ili ga penzioneri savetuju da je zdravije drogirati se nego sedeti na ladnom betonu, ovde nema ni betona ni trafika a nema ni sedenja - radnja se obično dešava na nekom proplanku ili u šumarku dok se nešto korisno radi.
Radojkinom svekru, Dragomiru, na sečenju drva jedne godine poleteo hrast nizbrdo da ga ubije ali udari hrast u jednu bukvu i prežive on. Spas'la mu ta bukva život. Dogodine, zatreba Dragomiru ona ista bukva da napravi direke za tarabu i uze on da je seče, bukva se prelomi, izlete iverka* i pravo ga u čelo, ostade ti Dragomir na mestu mrtav.
*iverka - parče drveta koje se otcepi od stabla kada ono pada; iverka može biti dugačka do pola metra i oštra je na oba kraja. Ne pada daleko od klade al' može da ubije.
Možda čak i veća misterija od urbane legende, priča koja se takođe prenosi s' kolena na koleno i opisuje gotovo neobjašnjiv opstanak srpskog seljaka sistematski uništavanog od strane države godinama unazad.
Turci, kriza, balkanski ratovi, kriza, revolucija, baba dedu sekirom na spavanju, kriza, Prvi i Drugi svetski rat, agrarne reforme, sankcije, kriza, NATO agresija, kriza, pad režima, deda silovao kuče, kriza...
Pored urbanih legendi koje su nastale i žive u gradovima postoje i ruralne legende koje za razliku od urbanih obrađuju neke druge teme.
Jedna od ruralnih legendi je o čoveku, seljaku koji je poslao mladu i lepu ženu da čuva bostan od lopova. Navodno, njoj je u "goste" došao lokalni švaler, obrlatio je, povalio, a njegovi drugari su počistili njivu sa bostanom.
Od kako se ova priča proširila po Srbiji, niko više nije slao mlade i lepe žene da čuvaju bostan, već samo babe.
Eto šta ti je moć legende.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.