Često pitanje na relaciji profesor srpskog jezika - djak.
Djak često napravi grešku i protumači to pitanje doslovno, umesto da shvati da ga je profesor zaista pitao: "Šta ja mislim da je pesnik hteo da kaže?"
Komentar na nečiju verbalnu, rekao bih, zavrzlamu, koju ne uspevaš da protumačiš usled, rekao bih, genijalnosti autora dotične misli, a tvog neposedovanja, rekao bih, mentalnih kapaciteta i analitičkih sposobnosti.
Не би био први пут да се ми вратимо у прошлост, да бауљамо негде уместо да пуцамо пенал на празан гол са 11 метара, да решимо да играмо, Звезда или Партизан против Челзија где нам је загарантовано да примимо пет голова, а да ниједном не шутнемо на гол. Избор је на грађанима Србије.
jedno od najčešćih i najglupljih pitanja koje profesori kniževnosti postavljaju svojim učenicima; najglupljih, jer je pesnik sve što je imao da kaže rekao-u svojoj pesmi; najčešćih, jer profesori to još uvek nisu shvatili
profesorka: " Drug Tito jaše na čelu kolone", šta je pesnik ovim hteo da kaže?
učenik: "Sigurno se vojska povlači, a i samo on ima konja."
( analiza Nazorove pesme " Titov napred")
Pesnici su ljudi posebnog kova.
Njihova logika ne ide baš ruku pod ruku sa logikom normalnog sveta te stoga ostaju neshvaćeni od strane okoline u kojoj žive.
Tako je i ušlo u izreku da kada je nešto teško shvatljivo bude okarekterisano kao delo pesnika.
Izreku "Šta je pesnik hteo da kaže?" često koriste i prosvetni radnici kada učenici odgovaraju nejasno.
Ipak, iako neshvaćeni, pesnici i dalje pišu.
Ovo se kod nas često upotrebljava u školi prilikom čitanja sastava.
Ako baš hoćete da znate to bi u prevodu trebalo da znači : Nemaš pojma nista te ne razumemo i zajebi više to i idi na mesto!
Ustaje decak i kreće da čita sastav: Jednog dana ,bilo je letnje jutro,ili tako nesto ,ovaj baš se i ne sećam (pogled u učitelja)
Ucitelj: Hmm, ne znam baš šta je pesnik hteo da kaže ... Idi na mesto da čujemo ostale tvoje drugare .
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.