
Najomiljenije biće kada odlazite kod profesora na privatne časove. S obzirom da vaš profesor želi da iskoristi svaki minut kako bi vam preneo što više znanja, često zaboravlja da vas posluži nekim đakonijama. Srećom, tu je njen/njegov bračni partner koji će vas nesebično poslužiti sokom ili nekom drugom poslasticom.
-Prof. Slađa: Ajde Miloše, radimo već sat vremena a ti još nisi završio oksidaciju ketona. Mora to brže malo!
(ulazi Dragan, njen muž)
-Ja: Dobar dan.
-Dragan: Dobar dan Miloše. Jao Slađo, opet si zaboravila da poslužiš đaka. Šta piješ, hoćeš 2 u 1, 3 u 1?
-Ja: A ne hvala, ne pijem to.
-Dragan: Može onda neki sok, limunada? Evo ima i jagode, sad ćemo i šlag da stavimo...
-Ja: Ok, to može. Hvala.
-Dragan: A posle toga može i jedna čokoladna torta kad završiš kad sa zadacima.
-Ja: Hehe, pa može... (U sebi: Hvala ti Gospode kad postaje ovakvi ljudi...)
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.