
Vila Ravijojla u Mordoru sama
Sjedi prestravljen i gleda potencijalne silovatelje, alkoholičare, lopove i krezube žicaroše očekujući napad svakog trena. Pa se tješi, to su normalni ljudi samo izgledaju kao gore navedeni.
Zatim ugleda debelu stanovnicu sela: hmm, nije loša, ima tijelo pande i glavu praseta, baš je slatka. Jebo bi je ali bojim se slomiće mi kičmu ako se napali pa se uzjoguni. A i sigurno joj smrdi pička kao tuga prosječnog wannabee Sinana koji se usro od tuge što više nema keša pa mora kući međ kokoši i svinje.
Pored njega sjedi baka. Cvrka karijes na kecu i osmjehuje mu se kao Hanibal Lektor. Dodiruje mu ruku učmalom torbom koja smrdi na slaninu. On ustaje i prijatno se osmijehujući bakici zaputi se u obližnji lokal. ALI, ne, tamo neki pijanac galami i hoće da razbije džuboks.
Zatečen na pola puta ne zna gdje će, te ide u WC od neprijatnosti i bez razloga plaća ulaz.
Konačno dolazi autobus. Pohitao je ka šoferu, da popriča sa njim, da se opusti. Tu dobije odjeb u fazonu: ok super ti je karta, sjedi gore krećemo za pola sata.
Sjeda na svoje sjedište, pušta neku metaliku čvrsto držeći novčanik. Jedva čekajući da stigne na odredište i da se vrati u svoj svijet.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
Hahaha, ovo odlično.
Zahvaljujem Mortrisha
Ау које говно