Ne znam da li ste svi vi to nekad radili, ali neki sigurno jesu, ukljucujuci i mene.
Dok smo bili mali, matorci su nam svima govorili da doruckujemo kad ustanemo i ljutili bi se kad ih ne bi slusali. A posto uglavnom kad ustanes nisi gladan, ja sam imao plan:
Uzmem hleb, tanjir, casu, viljusku, noz i mleko.
Odsecem parce leba, izmrvim po tanjiru, ostatak bacim preko puta ulice, stavim noz i viljusku na tanjir, i u casu sipam malcice mleka da izgleda kao da mi je ostalo...
Postoje i drugi nacini.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.
У, јее, нејешна деца. :)
ima i onaj fazon sa čorbastim jelima: uspeš u tanjir, onda razmažeš, pa prospeš i obrišeš onaj deo tanjira na koju stranu si nagnuo :)) +
to je već igranje sa hranom, a to nije fino :)
Hahahahha.
Obavezno je bilo sto jace baciti hranu sa terase :)
haha fazon sa corbastim jelima i dalje se koristi :DDD
elem, + za defku