
Oni trenuci kada se osećaš sabijeno uz zid. Da ti niko ne može pomoći i da ima dana kada ne treba izlaziti iz kreveta. Ne treba vam roditeljsko popovanje, niti dugačka analiza problema od vaše najbolje drugarice, a još manje razlaganje, razglabanje, analiza, sinteza i dijagnoza problema upućena od strane vaše brižne sestre. Samo jednostavno sagledavanje stvari i još jednostavnije rešenje.
- E brate...
- E...
- Znaš šta?
- Šta tebra?
- Prevario sam Bojanu.
- E?
- Aha. Al' samo sam se ljubio. Da joj kažem?
- Ma jok. I mene si juče slučajno poljubio kad smo pali na fudbalu, pa joj to nisi rek'o. Bol' te kurac.
- Dobro... E...
- A?
- Iz razgovora sa tom malom sam saznao da mi je rod.
- Eh?
- Aha.
- Koje koleno?
- Peto. Valjda.
- Posle četvrtog se ne računa. Zajebi to. Da se računa, ja onda nikad nikog van familije ne bih poljubio.
- Misliš?
- Veruj mi.
- Još nešto...
- Reci?
- Lagao sam da sam se samo ljubili. Kresnuli smo se.
- Ih?
- Jašta.
- Bol' te rac. Jednom k'o nijednom.
- Triput.
- Triput?
- Triput.
- Svaka čast. Častiš pivo?
- Naravno prijatelju.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
loša sreća jbte...
plus,za nedajbože!
Karma maniače, loša karma :)
Fala, za nedajbože
Zlo :)
Hahaha nevolje nevolje :)
Ненадјебиво квалитетан примјер +