
Rečenica koja oslikava vrhunac apsolutnog raspada sistema oko mene, tebe koji čitaš ovu definiciju... Za koj' sam ku*ac učio škole, bio relativno dobar đak, počeo da radim čim sam apsolvirao u struci, u dobroj firmi? Da bih sad rintao prekovremeno, kad je već kraj januara, a nisam primio platu... U mojoj visokocenjenoj firmi je ovih dana postalo retoričko pitanje "Kad će plata?" ( ako se dobro sećam retoričkih figura iz OŠ - to je ono pitanje na koje se ne očekuje odgovor). I onda mi tamo neki pričaju o tranzicijama, privatizacijama, nepostojanju inflacije i monopola, o tome kako smo jako blizu Evrope...Ma, samo još malo da izvijemo leđa i dodirnućemo nožne prstiće Evropi... da ne kažem nešto gore. A meni su ´ladno počele da se priviđaju slike iz 2003, danas kada kada sam svečano morao sedam godina mlađem burazeru da tražim pare za cigare i autobusku kartu. Ma, vrti mi se u glavi od besa! A ne znam ni na koga da budem besan, pa vidim da ću na kraju najebati sam od svoje razdrmane psihe. Al´ nema veze, i mazohisti su ljudi. Slušaću Ramba!
Pitanje, koje sluzi za podjeb. Uglavnom se koristi posle nebuloznih izjava.
Drug 1. : "Vidi, sto sam stavio lanac na lone, kako sam zajeban". (gleda u ogledalo, divi se sebi)
Drug 2. : "A jeste sve to, al' brate, za koj' ce ti to pistolj!?"
Pitanje konobaru posle dobra 2 sata čekanja u restoranu.
- Šefe, ide li to prase ?
- Samo što nije.
- Ajde bre, pocrkasmo ko afrički miševi.
2 sata posle
- Alo bre, jel ta svinja neki jebeni Rambo komandos ? Pre bi ste Mladića okrenuli na ražnju. Da li ste više ulovili moj ručak ?
- Evo gospodine, vaš ručak stiže.
- O hvala hvala kurcu. Daj momak 4 nikšićka.
- Nemoj brate, ima da ide u Nikšić po njih.
Pokušaj da se izbegne od nečega što je neminovno. Samo na kraju, ispostavi se da nas je mnogo više koštalo to što smo dobili nakon pokušaja izbegavanja. Ne odnosi se samo na lenje i škrte, nego i na pohlepne (pa imamo stoga basnu o psu i šnicli), pa na tračare, koji su vrlo često predmet priče svih ljudi u njihovoj okolini itd. Ali ljudska psiha je čudo i pitanje je da li će se neke stvari ikada naučiti, bez obzira koliko se puta opekli o njih...
- Marko sine, ljubi te majka ajde idi do radnje kupi mleka i hleba da imamo za večeru!
- Jaooooo mama, baš me mrzi, jel mogu kasnije, jako me mrzi.
- Marko dušo mamina lenja, kasnije će sve biti zatvoreno nećeš naći nigde da pazariš nedelja je!
- Ma naći ću samo još malo da odmaram...
Par sati posle:
- Jebem ti i hleb i mleko i večeru i po uže familije!
- Šta je Mare, što si besan?
- Ni jedna jebena prodavnica ne radi, morao sam peške u pekaru u centar, pešačim dva sata popizdeo sam!
- Lepo ti je mama rekla, lenj uvek više hoda....
-----------------------------------------------------
- Bane, crk'o mi alternator na kolima, jel' radi to Gavra majstor?
- Ma kakvi, on ti je stara fela, ne zna, bolje idi negde drugde, ovako ćeš samo izgubiti vreme a i šta se ti stiskaš ko da je tebi keš problem...
- Ma daj mani me gde god može valja da se prištedi!
Posle dva dana:
- Jebo me i Gavra majstor i njegov drugar iz Uba, koji ima čoveka koji to može da završi za male pare i dva dana i 450 evra, sve me jeblo!
- Šta je sad? Šta kukaš koji moj?
- Ma uvaljali me ko šarana u brašno, dva dana vijam po Ubu deo, na kraju mi lik proda pokvaren alternator, morao novi da kupujem, plus ruke!
- Ništa sine, okreni se još jednom imaš tamo deo da nisi dobro uvaljan a za sledeći put da znaš, škrt uvek više plati...
Slikovit opis onoga što vam se događa ako stalno nekome ugađate, a taj netko to besramno koristi i traži sve više i više od vas.
Dakle, poprilično vjeran opis odnosa Političari - Građani.
PLEONAZAM.
Kaze se "cak" ili "sta vise", nikako "cak sta vise".
Ko se pronasao u ovome neka slobodno daje palac na dole.
Sta vise, necu se ni ljutiti :)
-Ala ovaj lupa gluposti.
-Cak sta vise, nema pojma o cemu govori.
Najprodavaniji artikl u Srbiji.
-Daćete mi jedan hleb.
-Još nešto?
-Ništa više.
Djubre koje celu noć na parkingu smišlja kako da me ujutru zajebe!
Član porodice koji uvek predstavlja opciju za glavnog krivca raznih nezgoda.
A: Ko mi je olubio branik? Jel si to bio ti?
B: Nisam ja, majke mi.
A: Ako nisi ti, ko je? Moj deda?!
A: Jel si ti pojeo poslednje parče mesa?
B: Nisam ja, ja sam uzeo nešto usput.
A: Da, moj deda je pojeo.
B: Kako kad je mrtav?
A: I mrtav mora da ispašta zbog tebe!
Najblaži, gotovo i neprimjetan (pod uvjetom da ga neko drugi ne spomene) osjećaj "post-raskidne" nostalgije za nekom osobom.
- E, matori, a što si ti sam? Gdje ti je riba, a?
- Koja?
- Kako koja, pa Marina!?
- Aha...
- Nismo vise skupa, ali moj šlic je za nju uvijek otkopčan.
Ili debil, šaban, idiot, nebitno, može se dodati negativna karakterizacija po želji. Pozivanje na sveti princip kakav je da je, moj je. Jebiga, možda plaši babe po parkovima, namerno glasno prdi na predavanjima, uživa u rijaliti programima ili nešto stoto, ipak sam mu na neki način privržen i od toga ne mogu pobeći. Sudbina mi je podelila loše karte, najbolje što mogu je da kvalitetno blefiram.
Lik 1: Ooooo, cimeru, vidim srećan si izvukao loz, u tvom pasulju čak i parče mesa pliva.
Lik 2: Ma keretina neka, koji ti je. Neću ni da je jedem.
Lik 1: Ima ko će. Dajde to vamo! :sec, sec, žvak, žvak: Mmmmm, šarplaninac!
Lik 3: Jebote, cimer ti je težak kreten.
Lik 2: Znam. Ali je moj kreten.
Ovih dana aktuelno je prikupljanje predloga za ime novog mosta na adi. Jedan od najozbiljnijih predloga bio je da se zove "Moj most", sto tesko da je izvodljivo, jer bi vremenom taj naziv bio skracen samo na "Moj" pa bi dolazilo do neprijatnih situacija...
Marko: Brate pa gde je Nikola, 16:20 je, dogovor je bio u 16h, fali nam peti da bi poceli...
Djordje: Sad sam ga zvao, kasni, zaglavio se na mome, kaze da je guzva nenormalna!
Stvorenje koje više ne mogu nazvati životinjom - moj pas, samo moj. I drugi ga pomaze, i drugi ga nahrane..Ali on se meni najviše obraduje. Nas dva se razumemo vrlo dobro, i delimo mnogo više nego što se čini : i hleb, i kost, i meso sa kosti, i glad, sreću, tugu..Sve. Prilagodjavamo se jedan drugom, prilagodjavamo jedan drugog - znam šta ga nervira, šta izbegava i šta mu smeta, zna kad sam tužan i izneveren. On mi ne smeta kad želim da sam sam. Zna da me nasmeje, obraduje, razvedri, i tera me da budem bolji čovek - i kada želim da se zatvorim, idem napolje zbog njega, kada ne želim ni da jedem, ustanem iz fotelje zbog njega. Kada želim da prespavam dan - ne dozvoljava. Laje, skoči na krevet, zavija, ljutim se..Ustanem, i drago mi je jer mi dan ipak počinje uz njega.
I ako me prevare i napuste, slažu da me vole, i ako završim na ulici odbačen i siromašan - neću biti sam. On od mene neće nigde.
Ako oslepim, biće moj vodič, i ja ću imati poverenja.
Ako se izgubimo, on će naći put. Zavetovao se da će da me čuva, brani i voli, zavetovao sam se da pored mene neće biti gladan, tužan i sam.
I kada jednom ostari, ogluvi, i izdaju ga godine, biću tu uz njega. I na njegovom poslednjem putu, neće biti sam.
I kada ne bude ga više, ostaće ožiljak i bol, jednak onom kada izgubiš nekog dragog, jednak onom kada izgubiš najboljeg prijatelja.
Rečenica koju smo govorili kao klinci kada smo se svadjali sa drugarima ko je bogatiji pa kad vidis da ne mozeš više da lažeš kažes da vidiš moj ujka iz Nemačke...
Jedna od često korišćenih fraza prilikom ortačkog nadmetanja o tome ko može više da popije.
"Jebem ti lebac,šta se dešavalo pre neko veče,izvrn'o sam onu gajbu sam samcat,posle toga se ničeg ne sećam!"
"Izvrn'o si ti moj kurac,popio si 5 piva i počeo si da muvaš brkatu Maru konobarku!"
"Kako god,popio sam više od tebe,ti si cedio kolu celo veče,popio bi ja više,al' imao sam takmičenje u plivanju sutradan "
"E moj majstore,ja sam popio više neg' što si ti preplivao,sinoć sam se treznio pajseru."
Simptomi hronične nervne napetosti kod ljudi koji su toliko u kurcu da više nemaju ni snage da se pošteno ispsuju, već svoj jad ublažavaju samo uzdasima i jedva čujnim "Bože, Bože..." ili "Više, više..." (što je skraćeno od "dokle više", "dosta više", "u kurac više sve..." i sl.)
E bas zato sto je moj/a!
Uvek mozemo cuti ovo kad neko prica iskljucivo o necemu svom,ali pritom da ne bi ispao previse prepotentan izgovara ove reci opravdanja.
- Nije sto je moj unuk al je dao 25 od 34 poena! ...
- E brate nije sto je moja riba al je bila najbolja na zurci...eeeej bile i Coka i Jana...al bratee..nije sto je moja al ozbiljno ti kazem! ...
Izraz, koji se koristi za osobu sa kojom više nismo u kontaktu, a najčešće se primenjuje za bivšu devojku/momka ili ženu/muža, mada ima i neke alternativne primene u smislu gubitka neke obaveze – posla i slično. Fraza je preuzeta iz filma Gorana Paskaljevića „Varljivo leto ’68“, u kojem Bata Stojković to kaže za svog sina (Slavko Štimac), kada ga veže kaišem za krevet.
1)
A:”Batice gde si, kako ti je Lidija?”
B:”Brate, misliš moj bivši problem? Otkud znam, nismo zajedno više od tri meseca.”
2)
A:”Batice, kako je na poslu? Je l’ te još drka šef?”
B:”Dao sam otkaz prošle nedelje. Šef je moj bivši problem. Sada nek jaše nekog drugog!”
Nema veze što je alkos, neradnik, počesto u stanju da, iz ličnog nezadovoljstva sopstvenim životom, s vremena na vreme da i po koju vaspitnu ženi ili običan analfabeta, živ čovek- mrtav kurac, itd... Ali je MOJ izbor i baš zbog toga je najbolji. Uvodna replika na ničim izazvane reči hvale upućene na račun njenog „dragog“ i to obavezno drugoj ženi. Po dečijem principu: moja lutka je lepša i bolja od tvoje.
Posle više nedeljnog plandovanja i obilaženja lokalnih bircuza i upornog zvocanja žene, dragi se napokon rešio da iscepa onih par meteri drva koja su se već presušila u avliji. Radojka i Milunka sede na tremu i piju kaficu...
R: E vala Milunka, :srk kafe:, nije što je moj, ali u sve se razume!
M: Jes, jes vala, sve je tako....
Misao ili izjava obično starijih osoba koje prisustvuju obesnom činu neke mlađe osobe. Može glasiti i ovako: „Što nisi moj/a, da te ja naučim pameti“.
D: „Milkice, Ivan danas poneo eksere u školu i gađao me njima!“
I: „Nisam!“
D: „Šta nisi, a od čega mi je ovo na ruci?“
M: „Što nisi moj, da ti ja pokažem kako se gađa ekserima, derle razmaženo! Zviznula bih te da se pušiš!“
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.