Prijava
  1.    

    Radoznalost kao osnovni parametar inteligencije

    Činjenica jeste da se "znanje krade", ali ne bukvalno kao moj ujak Simo, obiješ gradsku biblioteku "Danilo Kiš", i robijaš pet-šest godina za ništa. Nego lepo, k'o gospodin čo'ek, žuljaš malo po enciklopedijama, vikipediji, po raznim dokumentarcima i slično. Jer kako kažu naši stari: "Niko na svetu nije jači od čoveka koji zna!"

    Međutim, pored onih ljubopitivih osoba, koji svoju radoznalost ispoljavaju u nepotrebne svrhe, na ulici ko poslednji klošari u odelu, sa druge strane javljaju se štreberi - osnovci, srednjoškolci, brucoši,- koji svoju radoznalost koriste u banalne svrhe bez povratne informacije. Cilj im je da svojim pitanjem privuku određeni čin pažnje, ne bi li se popeli na vrh lestvice. Hoću reći, uvukli u dupe.

    - Profesore baš vam je lepa ta hemijska olovka. Jel mi možete reći gde ste je kupili?
    - Šta te boli kurac Miodraže gde sam kupio jebeno sranje od hemijske. Zašto je to bitno?
    - Pa zašto se ljutite profesore? Ja sam samo misliooo....
    - Mislio si da mi se uvučeš u bulju, jesi li to mislio? Da mi počeprkaš malo po čmarnim dlačicama i uvučeš i svoje nogice ne bi li imao koju desetku više. Moreeee, teraj mi se s' očiju!
    ___________________________________________________________________________
    - Profesorka, profesorka... Jel hoćete da pregledate domaći?
    - MORE MARŠ U PIČKU MATERINU! Vadite papire. Kontrolni. Deksi!