Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
Svoje stvarno JA svaki pojedinac projektuje u kolektivnog Tvorca
Dakle, darvinisti su majmuni!
http://www.dodaj.rs/f/1H/4T/3RuELzVu/dm.jpg
I u jednog Gospoda Isusa Hrista, Sina Božjeg, Jedinorodnog, od Oca rođenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog, rođenog, ne stvorenog, jednosušnog sa Ocem, kroz koga je sve postalo;
Koji je radi nas ljudi i našega spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve i postao čovek;
I Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i pogreben;
I Koji je vaskrsao u treći dan po Pismu;
I Koji se uzneo na nebesa i sedi s desne strane Oca;
I Koji će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima, njegovom Carstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetog, Gospoda, životvornog, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz proroke.
U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu.
Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova.
Čekam vaskrsenje mrtvih.
I život budućeg veka. Amin.
Ne pričaj da veruješ u ceo Vjeruju? Je l' to zato što ti neko rekao da treba, ili si razmotrio sve ove stavke? :)
Ukini joj lovu i crkva će nestati. Zaista je reč o čistom biznisu.
Vidim da većina vas napada popove. Ja ne znam niti jednog popa, pa ne bih da sudim o njima. Ali ono što je zanimljivo jeste taj stav prema tim vjerskim vođama. Npr, kod nas u Bosni često ćete čuti izjave tipa "hodža uradio ovo, hodža uradio ono - kakva vjera, to je budalaština". Dobro, uredu, hodža pogriješio nešto i šta sad? Tebi to kao opravdanje za tebe? I hodža je čovjek, a čovjek je sklon grijehu. Tvoje je da pratiš upute iz svete knjige, a ne da pratiš šta hodža radi, da li je on uzeo 50 KM što je proučio nešto i slično.
Mislim da je i kod vas ista situacija sa popovima. Pustite popove neka rade šta im je volja, vi ako vjerujete, pratite sebe da budete što bolji u vjeri. Naravno, osim ako niste ateista.
Ali ateisti su druga priča, meni nikada neće biti jasni ti ljudi. Toliko toga je na ovom svijetu dovedeno do savršenstva, a oni su pri mislima "to je tako prirodno, samo od sebe". Jest, al' mohunu.
Кад ме не буде мрзело, објаснићу цео проблем вере без попова и цркве, док вам је Неш објаснио проблем са поповима и црквом.
ima zilion nebuloza,ne znas odakle poceti...
Нису проблем ни очите небулозе и недоследности, него сама вера и њено потенцирање морала који потиче од трећег лица, бога, духовности итд.
Moji su me hrišćanski odgajili, sa svim običajima i to, ali čim sam malo stasao počeo sam da se odaljavam od svega toga, tako da trenutno verujem u boga, ali bez ikakvih religijskih načela. ne idem u crkvu, ne postim, običaji su ostali u porodici, tako da slavim slavu i praznike.
realno...kao moras da verujes,ako ne verujes,to je najveci greh,nema veceh greha na svetu ni gore stvari...to da bi uplasili ljude da istrazuju i skapiraju iz prve kolika je nebuloza...
E jebi ga sad. Stvar je čisto matematička. Kreda.
1. Da vode knjige koliko su para uzeli. Pitanje šta bi rekao narod kada bi čuo koji je procenat zdravstvo i školstvo od.... grana religija.
2. Plate 20% državi
3. Plate 8% poreza na svu imovinu... Kao što ja plaćam.
4. Ako rade nešto u crkvi koja je postala duštveno dobro, spomenik islično, da traže dozvole i plate zakupe.
5. Plate carine za uvoz.
Ako im se i dalje isplati... Neka tumače svete knjige.
I ne bi im ja to osporavao, da ja nisam porobljen. Svaki moj dohodak moram da uzmem iz banke. I tu mi dohodak država prepolovi. Na 5 evra struje ode mi jos 1 evro. Za stan plaćam porez ko da ga rentiram. Na svaki uvoz preko 50 evra, uzmu mi još minimalno 40 evra. Ovo je pitanje matematike i pitanje slobode!
Ateista karijerista
Dok je "običan" ateista u fazonu "ja u boga ili nešto slično ne verujem, a ako nešto svevišnje i postoji mene to ne zanima" i nastavlja dalje sa svojim poslom i nikoga ne smara sa svojim stavovima i pogledima na hijerarhiju u unuiverzumu, ateista-karijerista je ono što Amerikanci i Britanci nazivaju "Pain in the ass", tj "bol u dupetu" (odnosno smor nad smorovima).
Elem, priča kaže sledeće: ateista-karijerista ima neodoljivu potrebu da do zla boga smara o nepostojanju bilo kkakve svevišnje duhovne sile. On (ili ona) to kategorički odbija i to je sasvim OK, jer ipak, svi mi imamo svoje poglede, verovanja, stavove i tako dalje. Međutim, ateista-karijerista mora non-stop da ponavlja kako ništa božansko ne postoji (čak i kada ga niko ne pita). Smara o pričama o sveštenstvu koje "zamljaćuje" narod sa "dosadnim besedama" o veri, bogu i ostalim religijskim temama, a njegova izlaganja zasenjuju svojom samouverenošću čak i špansku inkviziciju. Do kraja će se boriti da pobije svaki religijski stav, svaku, pa i najmanju naznaku nečega "uzvišenog" u bilo kojoj osobi na koju naiđe. Prosto čovek da pomisli da mu je to zanimanje, nešto kao anti-pop (ili anti-popadija).
Sve to jeste smešno, ali i žalosno na neki način. Tolikom svojom pričom o neverovanju samo pokazuje svoju slabost i svoju nesigurnost. I dok već pomenuti "običan" ateista jednostavno ne veruje i neće čovek da se opterećuje time (a nije mu zapelo ni da objašnjava zašto ne veruje), ateista-karijerista prezentuje svoj religijski stav, odnosno svoje neverovanje. Ceo koncept, cela teza kojom se on vodi nije ništa drugo do mlaćenje prazne slame, tj poziranje. Ateista-karijerista je ateista iz fazona, jer mu je nešto došlo da bude kul ili šta već - drugačiji.
----------------------------------------------------------------------
razjašnjenje: nije loše ako je neko ateista. Svaki vernik bi trebao da veruje za sebe i da ne smara druge sa tim. Isto tako, svaki pravi ateista bi trebao da ne veruje u ono što pravi vernik veruje. Oni koji se trude da na silu i bez ikakvog povoda na silu "objasne, razjasne, dokažu, pokažu i utvrde", e oni su samo najobičnije pozerčine, istripovane ljudske jedinke koje teraju kontru iz nekog hira ili najobičnijeg tripa.
Z
eo vam vjere
http://spaceghetto.us/?q=content/dawg
Hipnotička indukcija
U hipnotičku stanju osoba postaje izrazito prijemčiva na određene unutarnje i izvanjske podražaje. U stanju je usmjeriti svoju pažnju na jedan vrlo uski aspekt stvarnosti i zanemariti sve ostalo. Hipnotizer izaziva hipnotičko stanje polako navodeći čovjeka na to da se opusti i izgubi interes za izvanjske događaje. To može trajati samo nekoliko minuta ali i mnogo duže, ovisno o svrsi i metodi hipnoze.
Dopuštajući hipnotizeru da ga vodi i usmjeruje osoba može postati svjesna stvari kojih obično nije, i postati nesvjesna stvari kojih je obično svjesna. Tako se može do u detalje sjetiti nekog događaja koji je zaboravila, a ne osjetiti bol uboda iglom ako joj hipnotizer tako sugerira.
Hipnotizer može također osobi sugerirati nešto što će osoba zapamtiti i kad hipnotičko stanje prođe. Taj fenomen se naziva posthipnotičkom sugestijom. Tako hipnotizer može osobi sugerirati da nakon izlaska iz hipnotičkog transa neće moći čuti riječ psihologija. Osoba će zaista izvijestiti kako ljudi oko nje govore čudno i ne izgovaraju neke riječi, a neće biti svjesna da je dio njezine svijesti dobio zadatak da blokira tu riječ.
Je li hipnoza alternativno stanje svijesti?
Mnogi autori kažu da hipnoza nije posebno stanje svijesti. Argumenti koji se za to navode su sljedeći:
ispitanici samo pokušavaju ugoditi eksperimentatoru i ne pokvariti predstavu
ispitanik igra ulogu za koju vjeruje da se od hipnotizirane osobe očekuje da igra
osobna očekivanja o tomu kako lako osoba može biti hipnotizirana ili o tomu što je hipnoza
nisu dokazane razlike u fiziološkim pokazateljima između hipnotiziranih i nehipnotiziranih ispitanika (pokreti očiju, moždani valovi, disanje, brzina otkucaja srca)
Jedna od najuvjerljivijih teorija koja podržava ideju da hipnoza ipak jest jedinstveno i posebno stanje svijesti je teorija o disocijaciji. U stanju disocijacije jedan dio našeg uma svjestan je onoga što nam se događalo i može o tomu izvijestiti, dok drugi dio nije. Vjerojatno vam se više puta dogodilo da ste vozeći automobil došli na mjesto kamo ste krenuli a da se uopće ne sjećate ni jednog detalja vožnje. Ipak, vozili ste, stajali na crvenom svjetlu, uspješno se prestrojavali iz jedne trake u drugu, pretjecali i stigli na cilj! No jedan dio vašeg uma toga uopće nije bio svjestan niti se mogao prisjetiti.
Povijest hipnoze
Franz Anton Mesmer (1734 - 1815)
Austrijski liječnik Mesmer, otac moderne hipnoze koju je nazivao animalnim magnetizmom, vjerovao je da magnetna struja izlazi iz njegovih dlanova i omogućuje mu proces hipnoze. Službena medicina njegova vremena nije ga priznavala bez obzira na značajne uspjehe koje je imao u liječenju različitih bolesti.
James Braid (1795 - 1860)
Britanski liječnik koji je u početku bio protiv mesmerizma, no kasnije se zainteresirao za nj. Razvio je tehniku fiksacije očiju za induciranje opuštanja i 1842. god. nazvao je hipnozom - prema Hypnosu, grčkom bogu spavanja. Braid je naime mislio, kako je hipnoza vrsta spavanja. Kada je kasnije uvidio svoju pogrešku pokušao je promijeniti naziv hipnoza u monoedizam (što znači utjecaj samo jedne ideje), ali mu nije uspjelo; do tada se termin hipnoza već bio uvriježio. Koristio je hipnozu za smanjenje boli za vrijeme operacija, smanjenje krvarenja i pospješivanje iscjeljenja u svojih pacijenata. Izrazito je smanjio broj smrtnih slučajeva kod operacija, što su kasniji liječnici uspjeli primjenom tek mnogo suvremenijih tehnika.
Ambrose-Auguste Liebeault (1823 - 1904)
Francuski liječnik i osnivač Nancy škole za sugestivne terapije.
James Esdaile (1808 - 1859)
Škotski liječnik koji je upotrebom principa hipnoze izveo tristo velikih i više od dvije tisuće manjih operacija
Karl A. Menninger (1839 - 1990)
Vodeći američki psihijatar, osnivač čuvene klinike Menninger, gdje se hipnoza koristila i klinički i pokusno.
Sigmund Freud (1856 - 1939)
Premda se kasnije okrenuo tradicijskoj psihoanalizi, Freud je proveo neko vrijeme u Nancy školi i dao velik doprinos znanstvenom proučavanju hipnoze. Imao je teškoće pri hipnotiziranju svojih pacijenata, ali je uvijek osjećao da bi ta tehnika bila iznimno korisna kad bi ju koristili hipnotizeri vještiji od njega.
Milton Erickson (1901 - 1989)
Proglašen najutjecajnijim hipnoterapeutom suvremenog doba. Prvi je razvio vještinu indirektne sugestije u hipnozi. Koristio je hipnozu kao tehniku za promjenu ponašanja kod velikog broja pacijenata.
Manijake, jeza od linka.
Ne razumem šta želiš da postigneš ovim sa hipnozom.
Link je strašan. Svaka čast onim ljudima.
To je poenta. Čovek je dobro, moralno biće, sam po sebi, bez ikakvog trećeg lica. Ljudska istorija sastoji se od činova altruizma, humanizma i ogromne mase dobrih dela :)
https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc3/q71/s720x720/1517491_258123064350754_1824869549_n.jpg
Волео сам једну веру, много лепа је...
Postavio sam jedno pitanje na grupi na fejsu "Ateisti Srbije". Stava sam da je čoveku potrebno obrazovanje (na neki način iskustvo u smislenoj interakcija sa drugim ljudima) da bi razvio empatiju na pravi način.
Ne razmatrajući neke druge uloge vere, kako možete biti tako sigurni da "neprosvećenom" čoveku nije neophodan spoljašnji moralni kompas koji mu crkva pruža?
Ima neka sila.