Prijava

Доста спема тамо јебо вас ја. Ај овде па блебећите.

E sad si ubio dušu rasprave :P

Inače gde smo stali? Rekao si: Врста представља скуп јединки које су способне да улазе у репродуктивне односе међу собом и при томе оставе плодно потомство.

Postoje dosta hibridnih životinja između sličnih vrsta. Ali šta može biti donji stupanj da za neku vrstu možeš reći da je postala druga vrsta? Ako je neka promena nastala kod neke vrste i zadržala se konstantno već 10 generacija, da li je ta vrsta ista? Možda je ostala ista vrsta ali su se parametri te vrste promenili. Možemo mi tu vrstu da nazovemo isto i da kažemo da je to ta i ta vrsta ali su se njene osobine promenile.

Da li kažeš da je jedna vrsta konstantna i da nemože da se menja?

Može da se menja ali ne i da predje u drugu vrstu.

Da ali ako se vrsta promenila da li možemo da je smatramo istom vrstom kao što je nekada bila? Došlo je do promene i opis nekadašnje vrste više nije isti. Modifikujemo informacije o vrsti ili je nazovemo novom vrstom?Ako prvi primerak te vrste ima dva staništa, na drugom kraju sveta ta ista vrsta je usled različitih uslava dobila drugačije promene. Da to je ta ista vrsta ali više nisu identične, dobile su drugačije karakteristike, i ako vreme teče ta vrsta je dobila drugačije promene i doćiće do trenutka kada više neće biti u mogućnosti da se međusobno razmnožavaju. Da li su i dalje ista vrsta ili smo dobili dve različite?

Voleo bih, ako mogu, a mogu i znam da mogu, kao sto mogu i da znam, da prekopiram komentar iznesen i donesen na religioznoj temi, od strane moje malenkosti, malene mojenosti, ovde i sada (pre toga bih voleo da spomenem, kako je ipak, vrlo lako moguce, da je ovaj uvod bio ne samo nepotreban, nego i da je potpuno promasio pocetnu premisu, ako je takva i postojala, onog prvog komentara):
Ja moram priznati da mi je nekad bilo vrlo odbojno gledati izvesne pojedince na ovom forumu i chatu, kojima je svaka druga rec aluzija na cist, ortodoksni, polni cin, u kome muzjak uvek biva pobednik nad zenkom i koji je uvek nedotaknut sentimentima vezanim za taj cin, osim onog da je taj cin uopste bio dogodjen. Vi taj moj, ponavljam, prethodni stav mozete shvatiti kao svojevrsnu slabost, kompleks, preterano puritanstvo, pokazivanje da sam nekada "srao karanfile", kao sto i ovaj sadasnji komentar mozete shvatiti kao svojevrsnu, i samo svoje vrste (ovde se naglasava evolucija tog stava, postavlja se pitanje da li je ovo nova vrsta stava ili samo stari stav koji je postao jaci i otporniji?) stilsku vezbu iz uvoda u filozofiju (iz koga imam ispit za koji dan). Poenta je da sam hteo reci, ovom prilikom, uz sav rizik da postajem vrlo nalik onim stavodonosiocima koje ranije nisam podnosio (priznajem, L@ki, na tebe mislim izmedju ostalih):
EVOLUCIJA JEBE! I PAMPRCI!

Мој одговор је његов одговор:

Može da se menja ali ne i da predje u drugu vrstu.

Ако говориш о променама које се задржавају у потомству говориш о генетици. Дакле дошли смо до генетске сличности или разлике. Генетска разлика у одређеној популацији једне врсте може бити дооостааа велика у односу на другу. Пример су ти бактерије, где се те велике разлике називају сојевима. Штавише бактерије су хаплоидни организми (немају 2н хромозома већ н, тј један хромозом само). Код њих су те разлике видљиве већ у наредној генерацији јер не постоји други хромозом који може да маскира те промене. Ипак, остаје иста врста.
Између осталог, популације су исувише велике да би могло да се говори о "изумирању оригиналне врсте" и "креирању нове" коју ћемо назвати иста.
Особине генотипске (запис у днк) и фенотипске (оно што је днк створила када се развија јединка) нужно диктирају припадност јединке. Али сама фунционалност днк не дозвољава драстичне промене. Све јединке са драстичним променама или умру пре него што дођу на све (нпр. спонтани побачај код сисара може се десити због тога) или умирање јединке пре достизања полне зрелости. Разлике између врста су драстичне.
Ајмо сад о хибридима мало.
Помешамо коња и магрца и добијемо хибрида. Тај хибрид је готово увек неплодан. Наводно постоје "документовани" примери плодних. Чак и да је тако и да се деси да се 2 такве јединке нађу близу и да се размножавају природа је ужасно ригорозна према инцесту. Можда ће прве генерације проћи "некажњено" али је та популација те "нове" врсте осуђена на пропаст. Те једнике нису генетски предодређене да остану на земљи и не постоји мутација или шта већ што ће то одржати, а нарочито када су "сложенији" организми у питању, нпр. сисари.

Da ali ako se vrsta promenila da li možemo da je smatramo istom vrstom kao što je nekada bila? Došlo je do promene i opis nekadašnje vrste više nije isti. Modifikujemo informacije o vrsti ili je nazovemo novom vrstom?Ako prvi primerak te vrste ima dva staništa, na drugom kraju sveta ta ista vrsta je usled različitih uslava dobila drugačije promene. Da to je ta ista vrsta ali više nisu identične, dobile su drugačije karakteristike, i ako vreme teče ta vrsta je dobila drugačije promene i doćiće do trenutka kada više neće biti u mogućnosti da se međusobno razmnožavaju. Da li su i dalje ista vrsta ili smo dobili dve različite?

To su varijacije iste vrste.

i ako vreme teče ta vrsta je dobila drugačije promene i doćiće do trenutka kada više neće biti u mogućnosti da se međusobno razmnožavaju.

Верујем да би Црња мого да полоди Јапанку и да та деца плоде даље.

Da mala količina gena dovodi do izumiranja hibrida. Ali ja nisam govorio konkretno, šta može da definiše jednu vrstu i koja promena bi izazvala da određni broj jedinka smatramo drugom vrstom. Normalno ovaj proces traje dosta duga pa govorim hipotetički.

Recimo džinovski sisari koji su nekada postojali pre 2 miliona godina u ledenom dobu. Uzmimo za primer Canis dirus džinovskog vuka Severne i Južne Amerike. Zašto je ta vrsta bila toliko veća od običnog sivog vuka i zbog čega je u ledenom dobu velika većina sisara, reptila i ptica imala džinovske proporcije? Da li su to u opšte bile druge vrste ili je jednostavno nastala segregacija vrste po veličini? Šta je izazvalo njihovo nestajanje ako je jedina razlika sa sadašnjim vrstama bila njihova veličina?

Ледено доба је било пре око 20 000 година по научним подацима. Али да пређемо на разлоге изумирања.
Крупни рептили су нестали доста раније.
Обично су крупне (као оне на врху ланца исхране) животиње специјалисти. Специјалисти су такве врсте да не трпе промене и лако изумиру.
Што се тиче величине, да су биљке у питању могуће је да су иста врста, али пошто су животиње друге су врсте у питању. Ако мене питаш нећеш добити одговор који желиш јер је по мојим схватањима немогће прелазак једне врсте у другу.

Hajde onda da se složimo da se neslažemo. Svako ima zacrtano mišljenje koje neće da promeni jer ima različiti pogled na temu. Poštujem.

Ja se ne slazem sa ovim. Ne mozemo da se slozimo da se ne slazemo. Gde bi nas to odvelo pobogu?

Slažem se sa Otakuom.

Ako se ne slažeš da se ne slažemo to znači da se slažemo. Da li se slažemo?

Ja se oslanezavam ovde. Ne, stani, ne slazem se! Ne slazem se dok ne protumacim sta si rekao tu gore bre!!!

Okej, protumacih...
Ne, ja se ne ne slazem da se ne slazemo (iz cega zaista sledi da se slazemo), nego se ne slazem da treba da se slazemo oko toga da se ne slazemo (iz cega sledi da se ne slazem... ja mislim...)

Pa dobro onda treba da se ne slažemo u svakom pogledu a tu se slažem sam tim pravim paradoks. Jebem li ga, kako smo došli do ovoga?

I, šta zaključiste?

Darvin je zasnovan na dijalektici, razvojnoj filozofiji, to je nesporno. Ali pojam biološke vrste (organizama koji mogu da se razmnožavaju samo međusobno), kako je danas shvaćen, u suštini nije dijalektičke prirode, već je statičan, u skladu sa elejskim učenjem. Nastanak nove vrste (gledano Darvinovski) negira koncepciju, pojam vrste kao takve, i ta se teorija jede iznutra. Doduše, možda bi ipak trebalo tu ubaciti Hegela, sa tim tezama, antitezama i sintezama...

Da se u necemu slazemo, a u necemu ne. Velika Zemaljska slagalica je kako sloziti slaganja i neslaganja: ko kaze da je evolucija veca predstava od ovoga, prica iz pozicije Boga, a ne iz pozicije Coveka.